USA - ALABAMA


Alabama [æləˈbæmə] - savezna država na jugoistoku SAD-a. Graniči s Tennessee-jem na sjeveru, Georgia-om na istoku, Floridom i Meksičkim zaljevom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ime Alabama potječe od indijanskog plemena Alibamu, što u prijevodu znači "Tu stanujemo mi". Statut države je donesen 1819. godine. Površina je oko 133.293 km 2. Glavni grad je Montgomery, a najveći Birmingham. Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorja Appalachian (do 734 m visine) i srednji tok rijeke Tennessee; središnji je dio brežuljkast (80 do 100 m visine), a južni uz obalu Meksičkog zaljeva nizak i močvaran. Klima je umjerena; u južnom području suptropska. Oko 66% površine zauzimaju šume. Najrazvijenije gospodarske grane su poljodjelstvo (pamuk, kukuruz, zob, šećerna trska, voće) i stočarstvo (govedarstvo, ovčarstvo i svinjogojstvo). Nekoć je bila vodeća po proizvodnji pamuka. Bogata je rudnim ležištima (željezna ruda, ugljen) te je jako razvijena metalurgija, čijem su razvoju doprinijele hidrocentrale na rijekama Tennessee i Alabama.Od ostalih industrijskih grana ističu se: proizvodnja poljoprivrednih i dr. strojeva (Birmingham, Mobile), automobilska (Honda, Hyundai, Mercedes-Benz, Toyota), elektronička, kemijska i drvna industrija, proizvodnja automobilskih guma, papira i celuloze. U Huntsvilleu se nalazi svemirski raketni centar s aeronautičkom industrijom. Što se prometa tiče, osim željezničkih pruga i cesta, za promet je važna i razgranata kanalska mreža, kojom su spojeni tokovi Mississippija i Tennesseeja s Meksičkim zaljevom. Glavna morska luka je grad Mobile u kojem postoje tragovi nastambi stari čak 8000 godina. U rano doba na prostoru Alabame su živjela indijanska plemena Creek i Choctaw na jugu, te Cherokee i Chickasaw na sjeveru. Prvi kolonijalisti su bili Španjolci (P. de Narvaez 1528; H. de Sotto 1540.), potom Francuzi koji su podignuli i prva stalna naselja - Port Louis de la Mobile (danas Mobile). Od kraja 17. stoljeća Alabama je bila dio francuske kolonije Louisiane; od 1763. u posjedu je Velike Britanije, koja je 1783. ustupa dijelom Španjolskoj a dijelom SAD-u. Američka Alabama je u početku bila u sklopu područja Mississippija. Početkom 19. stoljeća SAD su zauzele španjolsku Alabamu. Istodobno su se indijanska plemena povukla, a na njihovo su se područje naselili bijelci. 1817. godine osnovano je Područje Alabama koje je 1819. dobilo status 22. savezne države. Tijekom građanskog rata Alabama je bila na strani južnjačke konfederacije. U njezinom glavnom gradu Montgomeryju 4. veljače 1861. osnovane su Konfederativne Američke Države. Nakon rata Alabama je ponovno uključena u SAD 1868. godine. Isprva se gospodarstvo Alabame temeljilo na plantažama pamuka, a od 1880-ih počinje razvoj industrije. Nakon 2. svjetskog rata u Alabami se razvio snažan crnački pokret protiv rasizma (1955.-1956. bojkot autobusa u Montgomeryju, 1965. marš na Montgomery). http://www.alabama.gov

dodaj komentar

če želiš komentirati, se prijavi ali včlani

album

dodan
14. marec 2017
fotografij
6

priporoči

Vpiši email prijatelja, kateremu želiš priporočiti album. Sporočilo ni obvezno.
prejemnik
tvoje ime
tvoj email
sporočilo
 
napaka v polju

forum kode

tekstovna povezava na album


slikovna povezava na album

prijava


napaka v polju